CBBiH obogatila listu ključnih analitičkih izvještaja za Izvještaj o makroekonomskim neravnotežama

Od 2024. godine, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavljuje redovni, godišnji Izvještaj o makroekonomskim neravnotežama (https://www.cbbh.ba/Content/Archive/1260). Izvještaj se razlikuje od dosadašnjih ključnih analitičkih izvještaja jer je koncipiran na način da posmatra domaću ekonomiju u kontekstu rizika od unutrašnjih i vanjskih neravnoteža, ne samo trendova u ključnim makroekonomskim varijablama.

U cilju jačanja otpornosti privrede Evropske unije, uspostavljene su procedure pri makroekonomskim neravnotežama, prema kojima se prati četrnaest pokazatelja grupisanih kao pokazatelji vanjskih neravnoteža i konkurentnosti, pokazatelji internih neravnoteža, te pokazatelji neravnoteža na tržištu rada. Pored osnovnih četrnaest indikatora,  definisan je i set dodatnih indikatora, koji upotpunjuju nadgledanje naznaka neravnoteža. Za sve pokazatelje definisane su referentne vrijednosti, od kojih se neke razlikuju između članica koje pripadaju ili ne pripadaju eurozoni, s tim da prekoračenje referentne vrijednosti za pojedine pokazatelje ne znači automatski da makroekonomska neravnoteža postoji. Posmatra se broj i intenzitet prekoračenja graničnih vrijednosti, a na osnovu pregleda indikatora Evropska komisija provodi dubinske analize ekonomije pojedine članice, te Vijeću predlaže zaključak postoje li makroekonomske neravnoteže, te ukoliko postoje, jesu li iste prekomjerne.

Zemlje kandidati za članstvo u EU nisu u obavezi izvještavati prema osnovnim indikatorima makroekonomskih neravnoteža. Ipak, u CBBiH smo, sa ciljem dijeljenja naše percepcije o rizicima u domaćoj ekonomiji, odlučili objavljivati godišnji Izvještaj o makroekonomskim neravnotežama. Smatramo da na ovaj način doprinosimo procesu EU integracija zemlje.  Iako su indikatori izračunati u CBBiH, koliko je bilo moguće u skladu sa indikatorima objavljenim na Eurostat-u (https://ec.europa.eu/eurostat/web/macroeconomic-imbalances-procedure/information-data), svako direktno poređenje BiH sa EU, bez uzimanja u obzir specifičnosti zemlje, čak i pod pretpostavkom da su svi indikatori u potpunosti harmonizovani, treba izbjegavati. Zemlje EU su dosegle određeni nivo razvoja, iako među njima postoje značajne razlike, i djeluju u jedinstvenom okruženju, u smislu zakonske regulative. BiH je mala, otvorena ekonomija, daleko ispod prosječnog nivoa razvoja članica EU. Samim tim, za očekivati je postojanje određenih disbalansa u periodima brže konvergencije ka EU. Takođe, u obzir se mora uzeti i inicijalni nivo nekog indikatora, ili njegov višegodišnji prosjek, prilikom ocjene da li promjena u godini koja se posmatra predstavlja smanjenje ili porast neravnoteže. Posljednje je posebno slučaj ako su promjena i referentna vrijednost indikatora različitog predznaka. Sudeći prema setu kvantitativnih pokazatelja makroekonomskih neravnoteža, u Bosni i Hercegovini su, u 2023. godini, zabilježene interne neravnoteže u vidu kontinuirane visoke stope nezaposlenosti i visokog rasta cijena nekretnina, te vanjska neravnoteža vezana uz daljnji rast jediničnih troškova rada koji negativno djeluju na konkurentnost.

Nadamo se da će naš dodatni ključni analitički izvještaj rezultirati ne samo značajnim brojem čitalaca, nego i da će stimulisati analitičko izvještavanje i primijenjena makroekonomska istraživanja, sa ciljem boljeg razumijevanja trendova i rizika u domaćoj ekonomiji.