CBBiH obogatila listu ključnih analitičkih izvješća za Izvješće o makroekonomskim neravnotežama

Od 2024. godine, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavljuje redovno, godišnje Izvješće o makroekonomskim neravnotežama (https://www.cbbh.ba/Content/Archive/1260?lang=hr). Izvješće se razlikuje od dosadašnjih ključnih analitičkih izvješća jer je koncipirano na način da domaće gospodarstvo promatra u kontekstu rizika od unutarnjih i vanjskih neravnoteža, ne samo trendova u ključnim makroekonomskim varijablama.

U svrhu jačanja otpornosti gospodarstva Europske unije, uspostavljene su procedure pri makroekonomskim neravnotežama, prema kojima se prati četrnaest pokazatelja grupiranih kao pokazatelji vanjskih neravnoteža i konkurentnosti, pokazatelji internih neravnoteža, te pokazatelji neravnoteža na tržištu rada. Uz osnovnih četrnaest indikatora,  definiran je i skup dodatnih indikatora, koji upotpunjuju nadgledanje naznaka neravnoteža. Referentne vrijednosti definirane su za sve pokazatelje, od kojih se neke razlikuju među članicama koje pripadaju ili ne pripadaju eurozoni, s tim da prekoračenje referentne vrijednosti za pojedine pokazatelje ne znači automatski postojanje makroekonomske neravnoteže. Promatra se broj i intenzitet prekoračenja graničnih vrijednosti, a na temelju pregleda indikatora Europska komisija provodi dubinske analize ekonomije pojedine članice, te Vijeću predlaže zaključak o tome postoje li makroekonomske neravnoteže, te ukoliko postoje, jesu li iste prekomjerne.

Zemlje kandidati za članstvo u EU nisu obvezne izvješćivati prema osnovnim indikatorima makroekonomskih neravnoteža. Ipak, u CBBiH smo, s ciljem da podijelimo svoju percepciju o rizicima u domaćem gospodarstvu, odlučili objavljivati godišnje Izvješće o makroekonomskim neravnotežama. Vjerujemo da na ovaj način doprinosimo procesu integracija zemlje u EU.  Iako su indikatori izračunati u CBBiH, koliko je bilo moguće sukladno indikatorima objavljenim na Eurostatu (https://ec.europa.eu/eurostat/web/macroeconomic-imbalances-procedure/information-data), svaka izravna usporedba BiH s EU, bez uzimanja u obzir specifičnosti zemlje, čak i pod pretpostavkom da su svi indikatori u potpunosti usklađeni, treba izbjegavati. Zemlje EU su dosegle određenu razinu razvitka, iako među njima postoje značajne razlike, i djeluju u jedinstvenom okruženju, u smislu zakonske regulative. BiH je mala, otvorena ekonomija, daleko ispod prosječne razine razvitka članica EU. Stoga je za očekivati postojanje određenih neravnoteža u razdobljima brže konvergencije ka EU. Također, potrebno je uzeti u obzir i inicijalnu razinu nekog indikatora, ili njegov višegodišnji prosjek, prilikom ocjene da li promjena u godini koja se prsmatra predstavlja smanjenje ili povećanje neravnoteže. Potonje je osobito slučaj ako su promjena i referentna vrijednost indikatora različitog predznaka. Sudeći prema setu kvantitativnih pokazatelja makroekonomskih neravnoteža, u Bosni i Hercegovini su, u 2023. godini, zabilježene interne neravnoteže u vidu kontinuirane visoke stope nezaposlenosti i visokog rasta cijena nekretnina, te vanjska neravnoteža vezana uz daljnji rast jediničnih troškova rada koji negativno utječu na konkurentnost.

Nadamo se da će naše dodatno ključno analitičko izvješće rezultirati ne samo značajnim brojem čitatelja, već i potaknuti analitičko izvješćivanje i primijenjena makroekonomska istraživanja, s ciljem boljeg razumijevanja trendova i rizika u domaćem gospodarstvu.