Predstavnici CBBiH na sastanku na ekspertskom nivou, između EC i zemalja kandidata za članstvo

Predstavnica Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), dr. Belma Čolaković, prisustvovala je sastanku na ekspertskom nivou, vezanom za izradu proljetnog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija Evropske komisije (EK) za zemlje kandidate. Sastanak je održan u Briselu.

Ekspertski sastanci za makroekonomske projekcije su redovni, a održavaju se polugodišnje, po pozivu EK za predstavnike institucija zemalja kandidata za članstvo, u pravilu, centralnih banaka i ministarstava finansija. U slučaju Bosne i Hercegovine, sastancima prisustvuju predstavnici CBBiH i Direkcije za ekonomsko planiranje BiH. Projekcije EK za zemlje kandidate, i projekcije samih zemalja kandidata su usklađene, i objavljuju se u maju i novembru.

Ovi ekspertski sastanci su vrlo bitni iz nekoliko aspekata. Kako je komunikacija i razmjena informacija otvorena, na tehničkom nivou, i dvosmjerna, zemljama kandidatima za članstvo se omogućava da sa EK iskomuniciraju neke bitne trendove ili događaje, i njihove očekivane efekte na ekonomije zemalja kandidata za članstvo. Na taj način se osigurava da obje strane dijele iste informacije vezane za makroekonomske trendove u zemljama kandidatima, a potom se razgovara o očekivanim efektima. Sa druge strane, EK tokom multilateralnih sastanaka podijeli svoja viđenja globalnih trendova, njihovih očekivanih efekata na ekonomiju Evropske unije (EU), te očekivanja vezana za srednjoročne trendove i povezane rizike, koji rezultiraju projekcijama ekonomske aktivnosti u EU. Za sve zemlje kandidate za članstvo, ovo su bitne informacije, jer je potražnja EU za domaćim proizvodima značajan generator ekonomske aktivnosti. U suštini, ovakvi sastanci stvaraju podlogu za argumentovanu razmjenu percepcija i očekivanja vezanih za ekonomije zemalja kandidata za članstvo, što je bitno i sa aspekta kasnije ocjene EK na neke od formalnih dokumenata koje zemlja dostavlja EU u procesu EU integracija.  

Prvi sastanak u 2025. godini je bio posebno bitan, zbog dramatičnog rasta neizvjesnosti na globalnom nivou, ali i unutar domaćeg makroekonomskog prostora. Među globalnim trendovima, posebno se izdvaja sve izvjesniji puni trgovinski rat, a posljedice su, u ovom momentu, još uvijek nesagledive. U slučaju očekivanih trendova u EU, pored uticaja tarifa SAD-a, neki od faktora koji će sigurno uticati na reviziju ranijih objava makroekonomskih projekcija za EU su i uklanjanje ograničenja na javni dug Njemačke, te najave značajno veće potrošnje vezane za javnu infrastrukturu i odbranu među članicama EU. Na strani BiH, spirala između plata i inflacije postaje sve snažnija, a posljednje izmjene vezane za tržište rada su bez presedana, što znatno otežava kalibraciju očekivanih efekata u projekcijskom horizontu. Dodatno, postoje naznake i mogućeg slabljenja konkurentnisti domaće privrede. Za sada je gotovo izvjesno da će i EC i CBBiH revidirati svoje projekcije za BiH sa proljetnim krugom makroekonomskih projekcija. U odnosu na jesenji krug projekcija iz 2024. godine, između ostalog, očekuje se kako će inflacija biti revidirana na više, a ekonomska aktivnost na niže.    

Slika: Wikimedia Commons