Predstavnici CBBiH na sastanku na ekspertskoj razini između EK i zemalja kandidata za članstvo

Predstavnica Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), dr. Belma Čolaković, nazočila je sastanku na ekspertskoj razini, u vezi s izradom proljetnog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija Europske komisije (EK) za zemlje kandidate. Sastanak je održan u Bruxellesu.

Ekspertski sastanci za makroekonomske projekcije su redoviti, a održavaju se polugodišnje, po pozivu EK za predstavnike institucija zemalja kandidata za članstvo, u pravilu, središnjih banaka i ministarstava financija. U slučaju Bosne i Hercegovine, sastancima nazoče predstavnici CBBiH i Direkcije za ekonomsko planiranje BiH. Projekcije EK za zemlje kandidate, i projekcije samih zemalja kandidata su usklađene, i objavljuju se u svibnju i studenom.

Ovi ekspertski sastanci su vrlo bitni iz nekoliko aspekata. Kako je komunikacija i razmjena informacija otvorena, na tehničkoj razini, i dvosmjerna, zemljama kandidatima za članstvo se omogućava da s EK iskomuniciraju neke bitne trendove ili događaje, i njihove očekivane efekte na ekonomije zemalja kandidata za članstvo. Na taj način se osigurava da obje strane dijele iste informacije u vezi s makroekonomskim trendovima u zemljama kandidatima, a potom se razgovara o očekivanim efektima. S druge strane, EK tijekom multilateralnih sastanaka podijeli svoja viđenja globalnih trendova, njihovih očekivanih efekata na ekonomiju Europske unije (EU), te očekivanja vezana uz srednjoročne trendove i povezane rizike, koji rezultiraju projekcijama ekonomske aktivnosti u EU. Za sve zemlje kandidate za članstvo, ovo su bitne informacije, jer je potražnja EU za domaćim proizvodima značajan generator ekonomske aktivnosti. U suštini, ovakvi sastanci stvaraju podlogu za argumentiranu razmjenu percepcija i očekivanja vezanih uz ekonomije zemalja kandidata za članstvo, što je bitno i s aspekta kasnije ocjene EK na neke od formalnih dokumenata koje zemlja dostavlja EU u procesu EU integracija.  

Prvi sastanak u 2025. godini je bio posebno bitan, zbog dramatičnog rasta neizvjesnosti na globalnoj razini, ali i unutar domaćeg makroekonomskog prostora. Među globalnim trendovima, posebice se izdvaja sve izvjesniji puni trgovinski rat, a posljedice su, u ovom momentu, još uvijek nesagledive. U slučaju očekivanih trendova u EU, pored utjecaja tarifa SAD-a, neki od čimbenika koji će sigurno utjecati na reviziju ranijih objava makroekonomskih projekcija za EU su i uklanjanje ograničenja na javni dug Njemačke, te najave značajno veće potrošnje vezane uz javnu infrastrukturu i obranu među članicama EU. Na strani BiH, spirala između plaća i inflacije postaje sve snažnija, a posljednje izmjene vezane uz tržište rada su bez presedana, što znatno otežava kalibraciju očekivanih efekata u projekcijskom horizontu. Dodatno, postoje naznake i mogućeg slabljenja konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Za sada je gotovo izvjesno da će i EC i CBBiH revidirati svoje projekcije za BiH s proljetnim krugom makroekonomskih projekcija. U odnosu na jesenji krug projekcija iz 2024. godine, između ostalog, očekuje se kako će inflacija biti revidirana na više, a ekonomska aktivnost na niže.   

Slika: Wikimedia Commons