Priopćenje za javnost

U povodu izjave premijera Republike Srpske (RS) Milorada Dodika o pokretanju ustavnog spora za povrat prihoda Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) entitetima, CBBiH želi da ukaže na nekoliko netočnih navoda.

CBBiH je jedna od rijetkih državnih institucija čije osnivanje ima uporište u Dejtonskom sporazumu. Naime, CBBiH je, uz Ustavni sud BiH, Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, institucija koja je utemeljena Daytonskim sporazumom. Člancima 3 i 7 aneksa IV Daytonskog sporazuma definirano je da je monetarna politika izvorna nadležnost Bosne i Hercegovine i određeno da je CBBiH jedina institucija odgovorna za izdavanje novca i monetarnu politiku na cijeloj teritoriji BiH.

Njena neovisnost definirana je člankom 3 Zakona o CBBiH. U njemu je navedeno da je "u okviru svojih ovlaštenja utvrđenih ovim zakonom, Centralna banka neovisna od Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, te bilo koje javne agencije i organa, a u cilju objektivnog provođenja svojih zadataka, osim ako nije drugačije određeno ovim zakonom, Centralna banka neće primati instrukcije od bilo koje druge osobe".

Što se tiče raspodjele dijela čistog profita koji ostvaruje CBBiH, ona je utvrđena člankom 27. Zakona o Centralnoj banci BiH. Ovim člankom je predviđeno da se od dijela čistog profita, 40% raspoređuje za povećanje kapitala i rezerve za generalne rezerve Centralne banke, a 60% Centralna banka raspoređuje na račun institucije zadužene za proračun BiH u razdoblju od četiri mjeseca nakon završetka proračunske godine. Ovakvu odluku donijela je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Na ovaj način smanjuje se iznos neophodan za financiranje potreba proračuna, a koji se obezbjeđuje sa jedinstvenog računa.

CBBiH, kao i svaka centralna banka u svijetu, investira svoje devizne pričuve u bankama u inozemstvu. Investiranje se vrši prema strogo utvrđenim smjernicama. Sredstva CBBiH nisu deponovana niti u jednoj banci koja je osnivač banke na teritoriju BiH, pa samim tim niti u jednoj takvoj banci u Austriji.

Člankom 1 Zakona o CBBiH definirano je da se sjedište CBBiH nalazi u Sarajevu. U pogledu inicijative o preseljenju sjedišta u Banjaluku koja se obrazlaže potrebom za decentraliziranjem institucija sustava što je praksa u demokratskim zemljama, CBBiH podsjeća da već deset godina djeluje kao decentralizirana institucija preko glavnih jedinica u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, te filijala u Brčkom i na Palama. Na taj način CBBiH od osnutka poštiva princip decentralizacije koji se primjenjuje u demokratskim zemljama.

Konačno, CBBiH  kao neovisna institucija, ne bi trebala biti predmetom političkih debata, jer očekuje da njeni rezultati i aktivnosti budu prepoznati kao interes svih građana BiH.

Služba za odnose sa javnošću