FINANCIJSKI SEKTOR

Financijski sektor u BiH

Financijski sektor uključuje sve rezidentne institucije koje su angažirane u financijskom posredovanju ili vezanim dopunskim financijskim aktivnostima. Financijski sektor u BiH čine Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), banke i ostale financijske institucije (OFI).
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) predstavlja monetarne vlasti u BiH, osnovana je 1997. godine, ciljevi i zadaci koje obavlja su definirani Zakonom o Centralnoj banci BiH (Sl. glasnik BiH br. 1/97, 29/02, 8/03, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06).
Banke su institucije koje se bave prikupljanjem depozita i davanja kredita kao i drugim poslovima u skladu s važećim entitetskim Zakonima o bankama (Sl. novine Federacije BiH br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03 i Sl. glasnik Republike Srpske 44/03).
Razvojna banka Federacije BiH je definirana Zakonom o Razvojnoj banci Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH 37/08) kao posebna financijska institucija i uključuje se u podatke monetarne statistike.
Ostale financijske institucije (OFI) se bave financijskim posredovanjem i pomažu funkcioniranju različitih segmenata financijskog sustava, ne prikupljaju depozite, njihov rad je reguliran važećim entitetskim zakonima. Sektor OFI u BiH čine: osiguravajuća društva, investicijski fondovi, društva za lizing, mikrokreditne organizacije, brokerske kuće i burze.
   Statistika Financijskog sektora BiH, koju objavljuje Centralna banka BiH, od prosinca 2011. godine se sastoji od statistike Monetarnog sektora i statistike Sektora Ostalih financijskih institucija.

MONETARNI SEKTOR

Metodološka osnova

Kompilacija i prezentacija statistike financijskog sektora u Bosni i Hercegovini se vrši u skladu s osnovnim pravilima iz MMF-ovog Priručnika za monetarnu i financijsku statistiku (MFSM 2000) i Vodiča za kompilaciju monetarne i financijske statistike (2007). Korištenjem navedenih pravila i koncepata, te jedinstvenog pristupa za identificiranje, klasificiranje i knjiženje stanja financijskih i nefinancijskih sredstava i obveza financijskog sektora, promovira se konzistentnost između podataka kreditora i dužnika na međunarodnoj razini, osigurava se konzistentnost s drugim setovima makrostatistika i omogućava poređenje između zemalja.
Monetarna statistika je važan dio makroekonomskog statističkog sustava jedne zemlje, sastoji se od podataka o stanju i tijekovima financijskih i nefinancijskih sredstava i obveza financijskog sektora jedne zemlje. Monetarna statistika koju proizvodi i publicira CBBiH proizvodi harmonizirane podatke o stanju financijskih i nefinancijskih sredstava i obveza financijskog sektora Bosne i Hercegovine, s tendencijom da u budućnosti proširi obuhvat i na tijekove, u skladu s raspoloživim resursima.
Monetarna statistika koju je publicirala CBBiH od kolovoza 1997. do rujna 2011. godine obuhvatala je podatke CBBiH i banaka iz BiH. Počevši od podataka za listopad 2011. godine monetarna statistika je proširena statistikom sektora ostalih financijskih institucija (OFI) u BiH, te su na taj način dostupni podaci za ukupan financijski sektor u BiH proizvedeni u skladu s metodologijom MMF-a. Važno je napomenuti da su do sada objavljivani podaci monetarnog sektora revidirani u skladu s novom metodologijom, retroaktivno na mjesečnoj osnovi od siječnja 2006. godine.
Monetarna statistika koju je Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) proizvela retroaktivno, s početkom od 2006. godine, po novoj metodologiji MMF-a objavljena je u International Financial Statistics (IFS), izdanje za prosinac 2011. godine, čime je i zvanično potvrđena kvaliteta i konzistentnost novoproizvedene statistike monetarnog sektora s prethodnom.
Statistika sektora ostalih financijskih institucija (OFI) predstavljaju potpuno novu statistiku koju kompilira i publicira CBBiH, raspoloživi su podaci također retroaktivno od 2006. godine na godišnjoj a od 2011. godine na polugodišnjoj razini.


Izvori podataka

Izvori podataka za kompilaciju monetarne statistike jesu CBBiH, banke iz BiH i Razvojna banka Federacije BiH. Zaključno s listopadom 2011. godine 29 banaka i Razvojna banka Federacije BiH je uključeno u monetarnu statistiku koju publikuje CBBiH na mjesečnoj osnovi.
Za kompilaciju statistike sektora OFI u BiH izvori podataka su sve institucije iz sljedećih podsektora: osiguravajuća društva, investicijski fondovi, društva za lizing, mikrokreditne organizacije, brokerske kuće i burze. Aktivnosti na pokretanju statistike sektora OFI pokrenute su 2006. godine, postupnim uključivanjem navedenih podsektora, tako su formirane serije od pet godina. Do 2010. godine statistika sektora OFI je kompilirana na godišnjoj osnovi, od lipnja 2011. godine je na polugodišnjoj osnovi, s tendencijom da pređe u tromjesečnu statistiku po zahtjevu MMF-a, kad se osiguraju odgovarajući uvjeti.
Na kraju 2010. godine 113 institucija iz sektora OFI je uključeno u redovnu sistematizovanu statistiku koju publicira CBBiH, počevši od listopada 2011. godine. Diseminacija podataka se vrši i za ukupan sektor OFI u BiH, a također i za svaku podgrupu posebno.

Kompilacija i prezentacija podataka

   Kompilacija podataka za izradu monetarne statistike od navedenih izvještajnih jedinica se vrši putem standardnih izvještajnih formi. Podaci se prikupljaju i dostavljaju Službi za statistiku monetarnog i financijskog sektora Centralne banke, u skladu s dogovorenim rokovima, elektronskim putem u Excel formatu, a po potrebi i u drugom elektronskom formatu.

   Kompilacija standardnih izvještajnih formi bilance stanja i konsolidiranih pregleda je organizirana kroz prvu i drugu razinu.

1.   Prva razina kompilacije podrazumijeva prikupljanje podataka putem
standardnih izvještajnih formi o stanju sredstava i obveza pojedinačnih izvještajnih jedinica. Sljedeća faza je agregiranje izvještajnih jedinica u sektorske bilance stanja. Sektorske bilance sadrže detaljne podatke o stanju financijskih i nefinancijskih sredstava i obveza podsektorske bilance Centralne banke, banaka (depozitarnih institucija) i OFI-ja. Prikupljaju se sljedeće standardne izvještajne forme:
   1SR – Bilanca stanja Centralne banke,
   2SR – Bilanca stanja banaka, i
   4SR – Bilanca stanja OFI.

2.   Druga razina kompilacije podrazumijeva konsolidaciju podataka iz
sektorskih bilanci stanja u konsolidirane preglede. Monetarni pregled je konsolidirani pregled depozitarnih institucija sa svojim komponentama, odnosno konsolidiranim pregledom Centralne banke (monetarne vlasti) i konsolidiranim pregledom banaka. Monetarni pregled sadrži srž podataka za makroekonomsku analizu, kao što su podaci o stanju obveza banaka koje su komponenta novca u širem smislu riječi po nacionalnoj definiciji, stanja potraživanja banaka od drugih sektora ekonomije, a također sadrži i potraživanja i obveze prema nerezidentima kao i ostala sredstva i obveze. Monetarni pregled omogućava praćenje mehanizma multipliciranja monetarne baze u monetarni agregat novčanu masu na razini države. Monetarni pregled je osnovni alat za kreatore monetarne politike u procesu formuliranja i kontroliranja smjernica monetarne politike.

Konsolidirani pregledi su:
   Bilanca stanja Centralne banke (monetarne vlasti),
   Konsolidirani pregled komercijalnih banaka u Bosni i Hercegovini,
   Monetarni pregled (nastaje konsolidacijom konsolidiranog pregleda monetarnih vlasti i konsolidiranog pregleda komercijalnih banaka u Bosni i Hercegovini),
   Konsolidirani pregled sektora OFI u Bosni i Hercegovini, (zbog postojećih problema u vezi sa sektorizacijom u BiH, za sektor OFI se trenutno ne objavljuje konsolidirani pregled, uz napomenu da će se u budućnosti raditi na tom da se zvanično objave konsolidirani podaci sektora OFI),
   Konsolidirani pregled ukupnog financijskog sektora u Bosni i Hercegovini (nastaje konsolidacijom monetarnog pregleda i   konsolidiranog pregleda ostalih financijskih institucija u Bosni i Hercegovini). Kad bude raspoloživ konsolidirani pregled sektora OFI, bit će moguće proizvesti konsolidirani pregled cijelog financijskog sektora u BiH.

Revizija podataka

Revizija publiciranih podataka se vrši prvog narednog izvještajnog mjeseca u slučaju:
- dostave novih korigiranih informacija i podataka od izvještajnih jedinica
- metodoloških promjena u procedurama kompilacije bilance stanja i konsolidiranih pregleda.
Revidirani podaci se označavaju fusnotom kojom se objašnjava nastala promjena. Revizija podataka u serijama podataka se vrši od momenta nastanka promjene koja je rezultirala promjenom u seriji podataka, ako postoje uvjeti za to.
Ako dođe do promjene u prezentaciji kao što je: publiciranje novog indikatora, instrumenta ili slično, historijska serija podataka se revidira od momenta uvođenja novog indikatora, ako postoje odgovarajući uvjeti za to.

Pravila, koncepti i principi za kompilaciju bilance stanja i konsolidiranih pregleda

   U procesu kompilacije standardnih formi izvještavanja bilance stanja i konsolidiranih pregleda poštuju se sljedeća pravila i koncepti:

   a) Jedinica nacionalne valute (domaća valuta) - standardna jedinica za prezentiranje podataka monetarne statistike je nacionalna valuta, konvertibilna marka (KM). U skladu s tim, stanja sredstava i obveza u bilanci stanja denominirana u stranoj valuti se preračunavaju u domaću valutu. Stanja u stranoj valuti se preračunavaju u domaću valutu primjenjujući srednji tečaj, odgovarajuće valute, iz tečajne liste Centralne banke, na posljednji dan izvještajnog mjeseca na koji se bilance stanja odnose;

   b) Vrednovanje - osnovni princip za procjenu vrijednosti financijskih sredstava i obveza u izvješćima je korištenje tržišnih cijena ili procjena tržišnih cijena za vrednovanje financijske aktive i pasive u bilanci stanja. Ovaj princip vrednovanja se primjenjuje na aktivu i pasivu u formi depozita i kredita, kao i većine kategorija ostalih potraživanja i pasive i za pasivu u formi dionica i vrijednosnica. U skladu s Priručnikom MMF-a za monetarnu i financijsku statistiku (2000), obračunate kamate na depozite, kredite i vrijednosnice, osim dionica, uključene su u preostali iznos financijske aktive ili pasive, umjesto da budu tretirane kao dio ostale aktive ili ostale pasive. Naknade, provizije, takse i slična plaćanja se smatraju prihodom i u skladu s tim su isključeni iz ovog principa vrednovanja. Stanje financijske aktive i pasive se vrednuje na osnovi tržišnih cijena važećih za vrijeme pripreme bilance stanja;

   c) Rezidentnost - za pravilnu izradu izvješća bilance stanja prvenstveno je neophodno definirati razlike između rezidenata i nerezidenata. Rezidentnost klijenata se određuje na osnovi središta ekonomskog interesa institucionalne jedinice. Sve jedinice koje imaju prebivalište, sjedište, mjesto obavljanja djelatnosti, fiksnu aktivu, središte ekonomskog interesa na teritoriju zemlje u kojoj su uključene u značajan broj ekonomskih aktivnosti se tretiraju kao rezidenti.

Principi za kompilaciju bilance stanja i dalju konsolidaciju su:

   a) Agregacija - princip agregacije podrazumijeva agregiranje podataka o zalihama ili stanju za sve institucionalne jedinice u okviru sektora ili podsektora ili agregiranje aktive i pasive po standardnim kategorijama;

   b) Konsolidacija - princip konsolidacije podrazumijeva eliminaciju stanja koja se javljaju između izvještajnih jedinica, rezidenata zemlje iste grupe u kojoj su grupirani. Institucionalne jedinice uključuju sjedišta ili podružnice, gdje se podaci konsoliduju eliminacijom međusobnih potraživanja i obveza;

               c) Netiranje - osnovni princip za kompilaciju monetarne statistike prema Priručniku za MFS jeste da podatke treba prikupljati na bruto osnovi, što znači da potraživanja prema određenom klijentu ne treba prebijati s obvezama prema tom istom klijentu. U izuzetnim slučajevima neophodno je kompilirati podatke na neto osnovi jer nisu dostupni podaci na bruto osnovi, ali je bitno napraviti razliku između kompiliranja i prezentiranja podataka na neto osnovama zbog analitičke korisnosti tih podataka (npr. neke kategorije podatka u monetarnom pregledu, kao što su strana aktiva, potraživanja od središnje vlade i ostale stavke prezentirane su na neto osnovi iz praktičnih razloga za analitičke svrhe).

Standardne izvještajne forme

   Prikupljaju se tri vrste standardnih izvještajnih formi koje predstavljaju bilance stanja, tj. pregled financijskih sredstava i obveza kao i nefinancijske aktive određenih podsektora u okviru financijskog sektora, usklađene s metodologijom preporučenom u MMF-ovom Priručniku za monetarnu i financijsku statistiku, kako slijedi:

   1SR - Bilanca stanja Centralne banke - izvješće 1SR uključuje podatke financijskih i nefinancijskih sredstava i obveza Centralne banke, uključujući i sredstva i obveze Centralnog ureda Centralne banke i svih glavnih jedinica i podružnica Centralne banke.

   2SR - Bilanca stanja banaka - izvješće 2SR uključuje financijska i nefinancijska sredstva i obveze banaka koje imaju dozvolu za rad nadležne agencije za bankarstvo kao i financijska i nefinancijska sredstva i obveze Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine. Banke za dostavu podataka Centralnoj banci koriste izvješće 2SR – prošireno, koje u odnosu na originalno izvješće 2SR, uključuje detaljniju podjelu po sektorima. Cilj ovog izvješća je da proizvede harmonizirane podatke o stanju financijske i nefinancijske aktive i pasive svih rezidentnih jedinica financijskog sektora koje kreiraju pasivu uključenu u nacionalnu definiciju novčane mase. Ovo izvješće treba uključiti i obračun sredstava za banke koje prolaze kroz proces reorganizacije ili koje su u procesu likvidacije.

   4SR - Bilanca stanja OFI - izvješće 4SR uključuje podatke o financijskim i nefinancijskim sredstvima i obvezama svih ostalih rezidentnih financijskih institucija iz Bosne i Hercegovine i proizvodi harmonizirane podatke cijelog sektora OFI u Bosni i Hercegovini. Ovo izvješće, po mogućnosti, trebalo bi obuhvatiti podatke za sve jedinice u sektoru financijskih institucija, osim depozitnih institucija koje su obuhvaćene izvješćima 1SR i 2SR.

Klasifikacija aktive i pasive po financijskim instrumentima u standardnim izvještajnim formama

Okvirnu strukturu bilance stanja Centralne banke (1SR), banaka (2SR) i OFI-ja (4SR) čine sljedeći financijski instrumenti. Ovisno o vrsti izvještajne jedinice određeni instrumenti će se pojaviti u izvješću:

Aktiva
Monetarno zlato i SDR - specijalna prava vučenja,
Valuta i depoziti,
Vrijednosnice osim dionica,
Krediti (zajmovi),
Dionice i ostali vlastiti kapital,
Tehničke rezerve za osiguranja,
Financijski derivati,
Ostala potraživanja,
Nefinancijska aktiva
Pasiva
         Novac u optjecaju
         Depoziti uključeni u novčanu masu
         Depoziti isključeni iz novčane mase
         Vrijednosnice izuzev dionica uključene u novčanu masu
         Vrijednosnice izuzev dionica isključene iz novčane mase
         Krediti
         Tehničke rezerve osiguranja
         Ostala pasiva
         Dionice i drugi kapital

Detaljnije objašnjenja o karakteristikama financijskih instrumenata i izvještajni obrasci su dostupni na web stranici CBBiH, folder Statistika / folder Financijski sektor / Nova metodologija / Uputa za kompilaciju i prezentaciju monetarnog i financijskog sektora na osnovi standardnih izvještajnih formi / Izvještajne forme 1SR, 2SR, 2SR prošireni i 4SR.

Klasifikacija institucionalnih jedinica u sektore za izradu standardnih izvještajnih formi

Institucionalne jedinice se razlikuju prema svojim ekonomskim ciljevima, funkcijama i djelovanju, te se grupiraju u sektore sa sličnim karakteristikama.
Institucionalne jedinice se klasificiraju u standardnim izvještajnim formama u sektor nerezidenata i rezidentne sektore:

a) Sektor nerezidenti (sve nerezidentne institucionalne jedinice se uključuju zbrojno u poziciju nerezidenata u okviru određenog financijskog instrumenta),
b) Rezidentni sektori (sve rezidentne institucionalne jedinice se klasificiraju u okviru određenog financijskog instrumenta u skladu s dolje navedenim objašnjenjem) jesu:

- Financijske institucije koje čine: Centralna banka, ostale depozitarne institucije banke, ostale financijske institucije: osiguravajuća društva i mirovinski fondovi, ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, financijski posrednici,
- Nefinancijske institucije se dijele na:
      - Javne nefinancijske institucije koje kontrolira i osniva država, s najmanje 50% udjela, a obavljaju djelatnosti od općeg interesa,
- Privatne (ostale) nefinancijske institucije koje se bave proizvodnjom i prodajom dobara i usluga za potrebe tržišta i u većinskom su privatnom vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba i obavljaju djelatnosti u cilju stjecanja dobiti,
- Vlada, koja se dijeli na:
   - Središnju vladu - za izradu monetarne statistike Centralne banke u središnju vladu se uključuju institucije na razini Bosne i Hercegovine, vlade entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, vlada Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Fondovi socijalne sigurnosti na razini entiteta,
   - Lokalnu vladu - za izradu monetarne statistike Centralne banke lokalna vlada u Bosni i Hercegovini uključuje vlade kantona i općine.
Za pravilnu klasifikaciju sektora vlade u Bosni i Hercegovini u standardnim
izvještajnim formama koristi se Uputa o klasifikaciji proračunskih korisnika i izvanproračunskih fondova u Bosni i Hercegovini, koje je pripremila Služba za statistiku monetarnog i financijskog sektora CBBiH.
- Stanovništvo ili kućanstva mogu sačinjavati jedna ili više osoba koje sopstvenim ili zajedničkim radom ostvaruju prihode prodajom robe ili usluga na tržištu, troše stečeni prihod i dijele mjesto stanovanja. Sektor stanovništva uključuje pojedince, kućne radinosti, samostalne zanatske radionice, samostalne trgovinske radnje, itd.
- Neprofitne institucije su na usluzi stanovništvu i nemaju za osnovni cilj stjecanje profita, iako profit mogu ostvariti kroz obavljanje djelatnosti. Ovaj sektor uključuje: humanitarne organizacije, vjerske organizacije, sportske klubove, političke partije, sindikalne organizacije, privredne komore, itd.
U standardnim izvještajnim formama, pozicije koje se odnose na stanovništvo i neprofitne institucije koje služe stanovništvu prikazane su zajedno kao „ostali rezidentni sektori“.

Diseminacija podataka

Podaci monetarne statistike CBBiH proizvedeni na osnovi nove metodologije MMF-a za monetarnu statistiku objavljuju se mjesečno u „International Finanancial Statistics - IFS“, počevši od izdanja za prosinac 2011. godine.

Internet stranica Centralne banke

Podaci monetarnog sektora se objavljuju u skladu s Kalendarom za objavljivanje podataka financijskog sektora, 4-5 tjedana po isteku izvještajnog mjeseca za monetarni sektor.
Podaci sektora OFI u BiH publiciraju se 5-6 mjeseci po isteku izvještajnog razdoblja.
Na internet stranici Centralne banke objavljuju se i:
   1SR - Bilanca stanja Centralne banke, mjesečno
   2SR - Bilanca stanja komercijalnih banaka Bosne i Hercegovine, mjesečno, i
   4SR - Bilanca stanja OFI Bosne i Hercegovine, polugodišnje
   Konsolidirani pregledi
   prateće tablice o monetarnom sektoru Bosne i Hercegovine na mjesečnoj osnovi, kreditima, depozitima po ročnoj, valutnoj i sektorskoj strukturi, kamatnim stopama, obveznoj rezervi, prosječnim tečajevima, platnim transakcijama, kupovini i prodaji KM
   Uputa za kompilaciju i prezentaciju monetarnog i financijskog sektora na osnovi standardnih izvještajnih formi
   Standardne izvještajne forme za dostavljanje podataka - 1SR, 2SR (2SR prošireni) i 4SR.
   Razlike u podacima financijskog sektora, nova metodologija / prethodna metodologija
   Metodološka objašnjenja
   Arhiva podataka monetarnog sektora koji su bili prije objavljeni na webu CBBiH, po prethodnoj metodologiji za razdoblje od kolovoza 1997. do rujna 2011. godine.

Mjesečni podaci su dostupni korisnicima i kroz tromjesečne biltene i godišnje izvješće i mjesečne informacije za Centralnu banku, a objavljuju se na internet stranici Centralne banke.

Sadržaj tablica koje se objavljuju na web stranici CBBiH dat je ukratko u tekstu koji slijedi:

Tablica 1. Monetarni agregati

Gotovina izvan monetarnih vlasti je preuzeta iz Bilance stanja CBBiH i predstavlja gotov novac izvan Centralne banke (monetarnih vlasti). Depoziti komercijalnih banaka i ostali prenosivi depoziti kod monetarnih vlasti predstavljaju sredstva komercijalnih banaka i ostalih domaćih sektora (osim depozita središnje vlade) na računima kod CBBiH. Središnja vlada predstavlja institucije BiH, vlade entiteta, entitetske fondove socijalne sigurnosti / zaštite i Brčko Distrikta. Fondovi socijalne sigurnosti / zaštite na entitetskoj razini (iz Federacije BiH: Fond MIO, Fond zdravstva Federacije BiH, Fond za zapošljavanje Federacije BiH, a iz Republike Srpske: Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja RS, Fond zdravstva RS, Fond za zapošljavanje RS i Fond za dječiju zaštitu RS) klasificirani su na razini središnje vlade. Gotovina izvan banaka je preuzeta iz Bilance stanja CBBiH (tablica 3) i predstavlja gotov novac u optjecaju izvan Centralne banke (monetarnih vlasti) i gotov novac izvan komercijalnih banaka. Prenosivi ili transferibilni depoziti u domaćoj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tablica 2) i predstavljaju depozite nesredišnje vlade (depozite kantona i općina), depozite javnih i privatnih poduzeća, ostalih financijskih institucija i depozite ostalih domaćih sektora (stanovništva, neprofitnih institucija i ostalih neklasificiranih sektora). Ostali depoziti u domaćoj valuti, prenosivi i ostali depoziti u stranoj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tablica 2) i predstavljaju ostale depozite nesredišnje vlade (depozite kantona i općina), ostale depozite javnih i privatnih poduzeća i privatnih (ostalih) financijskih institucija i ostale depozite ostalih domaćih sektora (stanovništva, neprofitnih institucija i ostalih neklasificiranih sektora). Rezervni novac (primarni novac ili monetarna baza) je u cijelosti preuzet iz Bilance stanja CBBiH (tablica 3), a čine ga gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i depoziti ostalih domaćih sektora (osim središnje vlade) kod monetarnih vlasti. Prema nacionalnoj definiciji, novčanu masu čine svi prenosivi i ostali depoziti domaćih nebankarskih i nevladinih sektora i sektora lokalne vlade u domaćoj i stranoj valuti. Znači, u novčanu masu se ne uključuju depoziti središnje vlade, depoziti banaka i depoziti nerezidenata. Depoziti entitetskih fondova socijalne sigurnosti / zaštite priključeni su središnjoj vladi na entitetskoj razini i time isključeni iz Novčane mase ili Monetarnih agregata. Monetarni agregat M1 čine gotovina izvan banaka i prenosivi depoziti u domaćoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita središnje vlade). Monetarni agregat QM je definiran kao istoimena pozicija u Monetarnom pregledu (tablica 2) i obuhvata ostale depozite u domaćoj valuti, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita središnje vlade). Novčanu masu M2 čine monetarni agregati, novac M1 i kvazi-novac QM.

Tablica 2. Monetarni pregled

Monetarni pregled prikazuje konsolidirane podatke Bilance stanja CBBiH - monetarnih vlasti (tablica 3) i Konsolidirane bilance komercijalnih banaka BiH (tablica 4). Neto strana aktiva predstavlja razliku između zbroja stranih aktiva CBBiH - monetarnih vlasti i komercijalnih banaka BiH i zbroja stranih pasiva CBBiH - monetarnih vlasti i komercijalnih banaka BiH. Domaći krediti predstavljaju potraživanja komercijalnih banaka od svih domaćih sektora, uz napomenu da su potraživanja od središnje vlade iskazana u neto iznosu, tj. umanjena za depozite središnje vlade kod CBBiH i kod komercijalnih banaka BiH. Središnja vlada predstavlja institucije BiH, vlade entiteta, entitetske fondove socijalne sigurnosti / zaštite i Brčko Distrikta. Prema novoj metodologiji, fondovi socijalne sigurnosti / zaštite se klasificiraju na razinu središnje vlade kao entitetski izvanproračunski fondovi, što se izravno odražava na podatke o neto potraživanjima od središnje vlade u Monetarnom pregledu. Novac M1 čine gotovina izvan banaka i prenosivi depoziti u domaćoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita središnje vlade i depozita banaka) i depozita nerezidenata. Kvazi-novac, QM, obuhvata ostale depozite u domaćoj valuti, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita središnje vlade i depozita banaka) kao i nerezidenata. Novčanu masu M2 čine monetarni agregati, novac, M1 i kvazi-novac, QM. Ostalu pasivu čine vrijednosnice, krediti, dionice i drugi kapital i ostale stavke (neto). Prema novoj metodologiji, kao posebni financijski instrumenti na strani pasive se iskazuju krediti (uz koje se dodaje obračunata kamata), kao i dionice i drugi kapital. Ostale stavke (neto) su nelocirane (neraspoređene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspoređene) stavke aktive. U ostale stavke (neto) su također uključeni i ograničeni depoziti, protustavke fondova i vladini fondovi za kreditiranje.
Za izradu Monetarnog pregleda se koristi bilančni pristup po kojem se obveze novca u širem smislu banaka vežu za njihova potraživanja po osnovi kredita prema nerezidentima i sektorima domaće ekonomije. Takav bilančni pristup u Monetarnom pregledu veže obveze novca u širem smislu za strana sredstva i obveze kao i potraživanja i obveze prema vladi. Na taj način se monetarna statistika veže za platnu bilancu i statistiku vladinih financija.

Tablica 3. Bilanca stanja Centralne banke BiH

Strana aktiva CBBiH - monetarnih vlasti obuhvata zlato, devize u trezoru CBBiH, devizne depozite kod inozemnih banaka, raspolaganje SDR-om, strane vrijednosnice i ostalo. Potraživanja od domaćih sektora predstavljaju potraživanja od radnika CBBiH za date dugoročne kredite i potraživanja od komercijalnih banaka po osnovi računa poravnanja. Rezervni novac (primarni novac ili monetarna baza) čine gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i depoziti ostalih domaćih sektora (osim središnje vlade) kod monetarnih vlasti. Gotovina izvan banaka predstavlja gotov novac u optjecaju izvan Centralne banke (monetarnih vlasti) i gotov novac izvan komercijalnih banaka. Strana pasiva CBBiH obuhvata kratkoročne obveze prema nerezidentima, depozite nerezidenata i ostale kratkoročne obveze prema nerezidentima i obveze prema MMF-u (računi 1 i 2). Depoziti središnje vlade kod CBBiH predstavljaju prenosive i ostale depozite institucija BiH, vlada entiteta, entitetskih fondova socijalne sigurnosti i Brčko Distrikta u domaćoj valuti. Dionice i drugi kapital obuhvataju dionički kapital, rezultat tekuće godine, opće i posebne rezerve i prilagođavanje / ponovno utvrđivanje vrijednosti. Ostale stavke (neto) su nelocirane (neraspoređene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspoređene) stavke aktive.
Dodatak Bilanci stanja Centralne banke BiH, gdje je sektorski pristup primaran, dat je u Excel sheetu, Prilogu 3.a 1SR - Bilanca stanja Centralne banke BiH, kod kog je prioritet dat financijskim instrumentima (vidi detaljnije u daljem tekstu).

Prilog 3.a 1SR - Bilanca stanja Centralne banke BiH

1SR - Bilanca stanja Centralne banke BiH predstavlja bilancu stanja CBBiH, sastavljenu na bruto osnovi, u skladu sa standardnom klasifikacijom financijskih instrumenta koji se dalje dijele na sektore po pravilu rezidentnosti. Specifično za izvješće 1SR, za razliku od ostalih izvješća, je da na strani aktive sadrži monetarno zlato i SDR, dok se na strani pasive iskazuje novac u optjecaju i računi 1. i 2. za članstvo u MMF-u.

Tablica 4. Konsolidirana bilanca komercijalnih banaka BiH

Konsolidirana bilanca komercijalnih banaka obuhvata konsolidirane bilance rezidentnih komercijalnih banaka koje pokrivaju: Glavna jedinica Sarajevo, Glavna jedinica Mostar, Glavna banka Republike Srpske, Brčko Distrikt (od srpnja 2001. godine do studenoga 2002. godine), NBRS (do prosinca 1998.) i NBBiH (do studenoga 2002). Konsolidirana su međusobna potraživanja i obveze između rezidentnih komercijalnih banaka. Rezerve banaka sastoje se od gotovine u trezorima banaka i depozita banaka kod CBBiH. Strana aktiva komercijalnih banaka obuhvata: devize u trezorima, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti kod nerezidenata, kredite nerezidentima, vrijednosnice nerezidenata u stranoj valuti i ostala potraživanja od nerezidenata. Potraživanja od generalne vlade obuhvataju potraživanja od svih razina vlada: središnje vlade (institucije BiH, vlade entiteta, entitetskih fondova socijalne sigurnosti i Brčko Distrikta) i nesredišnje vlade (vlada kantona i općinskih vlada). Potraživanja od ostalih domaćih sektora obuhvataju: potraživanja od nefinancijskih javnih poduzeća, nefinancijskih privatnih poduzeća, ostalih financijskih institucija i ostalih domaćih sektora (stanovništva, neprofitnih institucija i ostalih neklasificiranih sektora). Bilanca stanja komercijalnih banaka Federacije BiH sadrži pored aktivne podbilance i podatke pasivne podbilance. Pasivna podbilanca sadrži obveze po stranim kreditima i staroj deviznoj štednji građana do 31. ožujka 1992. godine. Ove obveze će preuzeti Ministarstvo financija Federacije BiH u procesu privatizacije banke u skladu s entitetskim Zakonom o početnoj bilanci poduzeća i banaka i Zakonom o privatizaciji.
Depoziti središnje vlade uključuju prenosive i ostale depozite u domaćoj i stranoj valuti institucija BiH, vlada entiteta, entitetskih fondova socijalne sigurnosti / zaštite i Brčko Distrikta. Prenosivi i ostali depoziti drugih domaćih sektora u domaćoj i stranoj valuti predstavljaju obveze banaka prema nesredišnjoj vladi (kantona i općina), nefinancijskim javnim poduzećima, nefinancijskim privatnim poduzećima, ostalim financijskim institucijama i ostalim domaćim sektorima (stanovništvu, neprofitnim institucijama i ostalim neklasificiranim sektorima). Strana pasiva komercijalnih banaka obuhvata obveze banaka prema nerezidentima po osnovi prenosivih i ostalih depozita, kredita, vrijednosnica, trgovinskih kredita i avansa i ostalih računa dugovanja. Prema novoj metodologiji, krediti na strani pasive su prikazani kao poseban financijski instrument, uz koje se dodaje obračunata kamata.
Dionice i drugi kapital obuhvataju dionički kapital, zadržani prihod, rezultat tekuće godine, opće i posebne rezerve i prilagođavanje / ponovno utvrđivanje vrijednosti. Ostale stavke (neto) su nelocirane (neraspoređene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspoređene) stavke aktive. Ostale stavke (neto) također obuhvataju i ograničene depozite.
Dodatak Konsolidiranoj bilanci komercijalnih banaka BiH, gdje je sektorski pristup primaran dat je u Excel sheetu, Prilogu 4.a 2SR - Bilanca stanja banaka BiH, kod kog je prioritet dat financijskim instrumentima (vidi detaljnije u daljem tekstu).
U skladu s najnovijom važećom regulativom, komercijalne banke u BiH su obvezne primjenjivati Međunarodne računovodstvene standarde i Međunarodne standarde za financijsko izvještavanje, kojim se propisuje novi način knjigovodstvenog evidentiranja kredita, tj. vraćanjem iz izvanbilančne evidencije u bilancu kredita «E» kategorije, kamate po nekvalitetnoj aktivi, te izmjene obračuna općih i posebnih rezerviranja. Banke iz Republike Srpske su počele s primjenom navedene regulative na kraju prosinca 2010. godine, a banke iz Federacije BiH će s primjenom početi u prosincu 2011. godine.

Prilog 4.a 2SR – Bilanca stanja komercijalnih banaka BiH

2SR predstavlja agregiranu bilancu stanja svih banaka iz BiH, sastavljenu na bruto osnovi u skladu sa standarnom klasifikacijom financijskih instrumenta preporučenom od MMF-a, a koji se dalje dijele po sektorima i po valutama. Specifičnost izvješća je da na strani pasive depozite razvrstava prema uključenosti u novčanu masu na: depozite uključene u novčanu masu i depozite isključene iz novčane mase. Depoziti uključeni u novačnu masu obuhvataju prenosive i ostale depozite svih domaćih rezidentnih sektora osim središnje vlade i banaka. Depoziti isključeni iz novčane mase uključuju depozite nerezidenata i depozite središnje vlade kao i depozite rezidentnih banaka.

Tablica 5. Konsolidirana bilanca komercijalnih banaka Federacije BiH

Konsolidirana bilanca komercijalnih banaka Federacije BiH obuhvata konsolidirane bilance komercijalnih banaka sa sjedištem na teritoriju Federacije BiH za koje su nadležne Glavna jedinica Sarajevo i Glavna jedinica Mostar. Na kraju listopada 2011. godine, 19 banaka iz Federacije BiH i Razvojna banka Federacije BiH, uključeno je u redovnu statistiku monetarnog sektora. Za sve pozicije vrijedi napomena iz tablice 4.

Tablica 6. Konsolidirana bilanca komercijalnih banaka Republike Srpske

Konsolidirana bilanca komercijalnih banaka Republike Srpske obuhvata konsolidirane bilance komercijalnih banaka sa sjedištem na teritoriju Republike Srpske za koje je nadležna Glavna banka Republike Srpske CBBiH u Banjoj Luci. Na kraju listopada 2011, 10 banaka iz Republike Srpske je uključeno u redovnu statistiku monetarnog sektora koju publicira CBBiH. Za sve pozicije vrijedi napomena iz tablice 4.

Tablica 7. Aktivne kamatne stope komercijalnih banaka

Aktivne kamatne stope komercijalnih banaka predstavljaju prosjek mjesečnih kamatnih stopa komercijalnih banaka na kratkoročne i dugoročne kredite odobrene privatnim poduzećima i udrugama i stanovništvu, iskazane na godišnjoj razini. Podaci za godine predstavljaju prosjek posljednjeg mjeseca izvještajne godine. Osnova za izračunavanje ponderiranih prosjeka jesu iznosi novoplasiranih kredita koji su uz pripadajuću kamatnu stopu realizirani u izvještajnom mjesecu. Do prosinca 2006. godine podaci o kamatnim stopama na kredite u KM obuhvatali su kamatne stope na kredite u KM i kredite u KM s valutnom klauzulom. Od siječnja 2007. godine proširen je obujam prikupljanja podataka o ponderiranim prosječnim kamatnim stopama komercijalnih banaka na kredite istih sektora u KM, u KM s valutnom klauzulom (vezane za EUR), kredite u stranoj valuti i kredite po kreditnim karticama stanovništvu, po istoj metodologiji. Podatke o prosječnim kamatnim stopama na kredite privatnim poduzećima i stanovništvu u stranoj valuti dostavlja mali broj banaka, te se iz tog razloga ne mogu smatrati relevantnim podatkom o prosjeku za BiH.

Tablica 8. Pasivne kamatne stope komercijalnih banaka

Pasivne kamatne stope komercijalnih banaka predstavljaju prosjek mjesečnih kamatnih stopa komercijalnih banaka iskazan na godišnjoj razini na novoprimljene depozite po viđenju i oročene i štedne depozite privatnih poduzeća i udruga i stanovništva. Podaci za godine predstavljaju prosjek posljednjeg mjeseca izvještajne godine. Osnova za izračunavanje ponderiranih prosjeka jesu iznosi prikupljenih depozita uz pripadajuću kamatnu stopu u izvještajnom mjesecu. Do prosinca 2006. godine podaci o kamatnim stopama na depozite u KM su obuhvatali kamatne stope na depozite u KM i depozite u KM s valutnom klauzulom. Od siječnja 2007. godine proširen je obujam prikupljanja podataka o ponderiranim prosječnim kamatnim stopama komercijalnih banaka na depozite istih sektora u KM, u KM s valutnom klauzulom (vezane za EUR) i depozite u stranoj valuti, po istoj metodologiji. Podatke o prosječnim kamatnim stopama na depozite u KM s valutnom klauzulom privatnih poduzeća i stanovništva dostavlja mali broj banaka, te se iz tog razloga ne mogu smatrati relevantnim podatkom o prosjeku za BiH.

Tablica 9. Ukupni depoziti i krediti

Ukupni depoziti jesu depoziti svih rezidentnih sektora kod banaka koje su uključene u financijske aktivnosti i izdaju obveze uključene u nacionalnu definiciju novca u širem smislu riječi. Depoziti se dijele na: prenosive (transferibilne) i ostale depozite.
Prenosivi depoziti su raspoloživi na zahtjev bez naknada i ograničenja, mogu se izravno upotrijebiti za plaćanja trećim osobama, uključuju i posebne štedne račune s kojih je dozvoljen prijenos sredstava na prenosive depozite. Ostali depoziti dozvoljavaju automatsko povlačenje sredstava ali ne i plaćanje trećim osobama, štedne i oročene depozite, ostale depozite - ostalo. Uz depozite se dodaje i obračunata kamata. Prema prethodnoj metodologiji depoziti su se dijelili na osnovi originalno ugovorene ročnosti na depozite po viđenju i oročene i štedne. Evidentno je prelijevanje znatnog dijela depozita iz bivše kategorije „depoziti po viđenju“ u sadašnju kategoriju „ostalih depozita” zbog prethodno navedenih karakteristika depozita.
Ukupni krediti su krediti koje su plasirale komercijalne banke svim rezidentnim sektorima. Prema ročnosti krediti za sve sektore se dijele na kratkoročne (do jedne godine) i dugoročne kredite (preko jedne godine). Uz kredite se dodaje i obračunata kamata. S obzirom da su u prethodnoj statistici svi krediti sektoru generalne vlade klasificirani samo kao kratkoročni krediti u skladu sa strukturom izvještajne forme, uvođenjem nove izvještajne forme za banke krediti se dijele prema originalno ugovorenoj ročnosti na kratkoročne i dugoročne kredite, za sve sektore a i sektor vlade. To je rezultiralo prelijevanjem većeg dijela kratkoročnih kredita sektoru generalne vlade u dugoročne kredite, što se odrazilo na seriju podataka o kreditima po ročnosti.

Tablica 10. Sektorska struktura depozita kod komercijalnih banaka

Ova tablica depozita kod komercijalnih banaka predstavlja ukupne prenosive i ostale depozite u KM i stranoj valuti, raspoređene po rezidentnim sektorima u skladu s klasifikacijom institucionalnih jedinica u sektore.

Prilog 10.a Analitički pregled depozita kod komercijalnih banaka

U svrhu lakšeg pristupa podacima za analize depozita, izrađen je sadržajan prilog u Excel formatu koji osigurava seriju podatka o depozitima rezidentnih sektora kod komercijalnih banaka za razdoblje od siječnja 2006. godine i dalje. U prilogu su depoziti razvrstani po ročnoj, valutnoj i sektorskoj klasifikaciji. Depoziti s valutnom klauzulom vezanom za EUR, CHF ili neku drugu stranu valutu evidentiraju se u koloni KM.

Tablica 11. Depoziti stanovništva po ročnosti

S obzirom na veliku analitičku korisnost podataka o ročnoj strukturi depozita stanovništva (koja nije raspoloživa iz novih izvještajnih formi) i veliki udio depozita stanovništva u ukupnim depozitima, objavljujemo dodatnu statistiku: presjek depozita stanovništva po ročnosti na: transakcijske, depozite po viđenju, kratkoročne do jedne godine i dugoročne preko jedne godine. Depoziti uključuju depozite u KM i stranoj valuti. Zaključno s podacima za rujan 2011. godine ova statistika je bila tromjesečna ali od podataka iz listopada za 2011. ovi podaci su na mjesečnoj osnovi. Ukupni depoziti stanovništva po ročnosti u navedenom dodatnom izvješću do rujna 2011. imali su niže vrijednosti u poređenju s ukupnim depozitima stanovništva iz serija monetarnih podataka jer nisu uključivali namjenske depozite stanovništva i kamate. Počevši od podataka za listopad 2011. uključit će se izostavljene stavke i na taj način će se razlike eliminirati.

Tablica 12. Sektorska struktura kredita komercijalnih banaka

Pregled sektorske strukture kredita komercijalnih banaka predstavlja ukupne kredite u KM i stranim valutama plasirane rezidentnim sektorima.

Prilog 12.a Analitički pregled kredita komercijalnih banaka

U svrhu lakšeg pristupa podacima za analize kredita, izrađen je sadržajan prilog u Excel formatu koji osigurava seriju podatka o kreditima rezidentnim sektorima od komercijalnih banaka za razdoblje od siječnja 2006. godine i dalje. U prilogu su krediti razvrstani po ročnoj, valutnoj i sektorskoj klasifikaciji.
Krediti s valutnom klauzulom vezanom za EUR, CHF ili neku drugu stranu valutu evidentiraju se u koloni KM.

Tablica 13. Valutna struktura depozita i kredita komercijalnih banaka

Valutna struktura depozita i kredita komercijalnih banaka predstavlja presjek po valutama ukupnih depozita i kredita.
Depoziti i krediti koji nose valutnu klauzulu kojom se vežu za neku drugu stranu valutu EUR, CHF i ostale strane valute evidentiraju se u koloni KM (kao krediti ili depoziti u domaćoj valuti).
Od rujna 2004. godine promjena valutne strukture kredita rezultat je primjene preporuka Misije MMF-a za monetarnu i financijsku statistiku u BiH iz svibnja 2004. godine prema kojoj svi krediti plasirani u KM, a koji sadrže valutnu klauzulu (vezani za bilo koju stranu valutu) treba da budu klasificirani kao krediti u KM (u domaćoj valuti).
Do rujna 1999. godine nismo raspolagali podacima o valutnoj strukturi depozita i kredita u Republici Srpskoj, tako da je ukupan iznos depozita i kredita u Republici Srpskoj za ovo razdoblje uključen u kolonu Ukupno.

Tablica 14. Kupovina i prodaja KM

S obzirom da je jedini mehanizam emisije novca vezan za transakcije kupovine i prodaje KM, neophodno je pratiti kretanje istih. Podaci o kupovini i prodaji KM se prate na dnevnoj osnovi ali se publiciranje podataka vrši na mjesečnoj osnovi. Kumulativ dnevnih prodaja i kupovina KM daje saldo kupovina i prodaja izvještajnog mjeseca. Iznos kumulativ salda na kraju izvještajnog razdoblja dobijemo kad se na kumulativ salda na kraju prethodnog razdoblja dodaje saldo kupovina i prodaja tekućeg mjeseca.

Tablica 15. Prosječne obvezne rezerve

CBBiH kao jedini instrument monetarne politike koristi obvezne rezerve. Prema važećim propisima osnovicu za obračun obvezne rezerve čine depoziti i pozajmljena sredstva, bez obzira na valutu u kojoj se sredstva izraze. U osnovicu za obračun obvezne rezerve ne ulaze pozajmljena sredstva koja banke, na osnovi pismenog ugovora posude od nerezidenata, počev od 1. 11. 2008. godine. U osnovicu za obračun obvezne rezerve ne ulaze sredstva vlada entiteta namijenjena za razvojne projekte, počev od 1. 5. 2009. godine. Obračunsko razdoblje (razdoblje obračuna obveznih rezervi) je desetodnevno, započinje svakog mjeseca u dane prvog, jedanaestog i dvadesetprvog, a završava desetog, dvadesetog i zadnjeg dana u mjesecu. Stopa obvezne rezerve koju primjenjuje Centralna banka iznosi:
14% na depozite i pozajmljena sredstva s ugovorenim rokom dospijeća do jedne godine i 7% na depozite i pozajmljena sredstva s ugovorenim rokom dospijeća preko jedne godine. Centralna banka obračunava naknadu banci na iznos sredstava te banke na računu rezervi kod Centralne banke.
Tijekom prethodnih godina stopa obvezne rezerve, osnovice za obračun obvezne rezerve, naknade i ostalog se mijenjala, što se može vidjeti iz priloženog.
Od 11. kolovoza 1997. godine, stopa obvezne rezerve je bila 10%, u osnovicu za obračun obvezne rezerve su se uključivali samo depoziti i pozajmljena sredstva u KM od domaćih sektora, osim banaka. Sredstva s kojim je banka održavala obveznu rezervu su bili depoziti te banke kod CBBiH, salda računa rezervi na kraju svakog dana i prosječni iznos gotovine u trezorima banaka. Naknada je iznosila 2,5% a odnosila se na držanje sredstava obveznih rezervi većih od 5% depozitne osnove za određivanje obveznih rezervi do iznosa njenih prosječnih minimalnih rezervi.
Od 17. svibnja 2000. godine se mijenja način utvrđivanja stope naknade na obvezne rezerve. Stopa nakande se utvrđuje na osnovi aritmetičke sredine kamatne stope koju je ostvarila CBBiH na «overnight» depozite u EUR u razdoblju održavanja obvezne rezerve.
Od 1. siječnja 2001. godine osnovica za obračun obvezne rezerve se proširuje i uključuje pored depozita i pozajmljenih sredstava rezidenata i depozite i pozajmljena sredstva nerezidenata, stopa obvezne rezerve je i dalje 10%.
Od 1. lipnja 2003. godine u obračunu obvezne rezerve došlo je do sljedećih promjena: stopa obvezne rezerve je smanjena sa 10% na 5%, u osnovicu za obračun obvezne rezerve ulaze depoziti i pozajmljena sredstva u domaćoj i ostalim valutama izraženi u KM, dok se gotovina u trezorima banaka isključuje iz sredstava za održavanje obvezne rezerve.
Od 1. rujna 2004. godine stopa obvezne rezerve povećana je na 7,5%, a od 1. prosinca 2004. na 10%.
Od 1. prosinca 2005. godine stopa obvezne rezerve iznosi 15%. Stopa naknade se utvrđivala: - na iznos sredstava koji je banka dužna da drži kao obveznu rezervu po stopi 0,5%, - na iznos sredstava iznad obvezne rezerve na bazi aritmetičke sredine i/ili ponderiranog prosjeka kamatnih stopa koji je u istom razdoblju ostvarila Centralna banka na depozite investirane do mjesec dana.
Od 1. siječnja 2008. godine stopa obvezne rezerve je povećana sa 15% na 18%.
Od 11. listopada 2008. godine stopa obvezne rezerve je smanjena sa 18% na 14%.
Od 1. siječnja 2009. godine stopa obvezne rezerve je 14% na depozite i pozajmljena sredstva s ugovorenim rokom dospijeća do jedne godine, a 10% na depozite i pozajmljena sredstva s ugovorenim rokom dospijeća preko jedne godine.
Od 1. svibnja 2009. godine stopa obvezne rezerve na depozite i pozajmljena sredstva s ugovorenim rokom dospijeća preko jedne godine iznosi 7%.
Od 1. travnja 2009. godine stopa naknade se utvrđuje:
- na iznos sredstava koji je banka dužna da drži kao obvezne rezerve po stopi 0.50%,
- na iznos sredstava iznad obvezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovi prosjeka kamatnih stopa koje je u istom razdoblju na tržištu ostvarila Centralna banka na depozite investirane do mjesec dana.
Od 1. veljače 2011. godine stopa obvezne rezerve na depozite i pozajmljena sredstva s ugovorenim rokom dospijeća do jedne godine je smanjena sa 14% na 10%, dok je stopa obvezne rezerve na depozite i pozajmljena sredstva s ugovorenim rokom dospijeća preko jedne godine ostala nepromijenjena, 7%.
Od 1. kolovoza 2011. godine mijenja se obračun naknade bankama na iznos sredstava koje banke drže kod CBBiH, na iznos obvezne rezerve - 70% i na iznos sredstava iznad obvezne rezerve - 90% od stope koja se utvrđuje na osnovi ponderiranog prosjeka kamatnih stopa koje je u istom razdoblju na tržištu ostvarila CBBiH na depozite investirane do mjesec dana.

Tablica 16. Transakcije u platnom prometu

Od 1. siječnja 2001. godine komercijalne banke obavljaju platni promet u BiH. U prethodnom razdoblju funkciju platnog prometa su obavljali zavodi za platni promet. Centralna banka je osigurala najsuvremenije sustave za izvršavanje međubankarskih platnih transakcija putem: RTGS i žirokliringa. RTGS (Real Time Gross Settlement System) je sustav za poravnanje u realnom vremenu, što znači da se nalog poravna odmah nakon slanja iz jedne banke u drugu i klijentu su sredstva odmah na raspolaganju. Sustav žirokliringa radi multilateralna poravnanja u tri dnevna ciklusa. Putem RTGS-a mogu se poravnati svi nalozi, u skladu s potrebama klijenata, a nalozi u iznosu većem od 10.000 KM moraju obvezno, dok žirokliring omogućava poravnanja naloga samo do 10.000 KM.
Podaci o izvršenim transakcijama putem žirokliringa i RTGS-a publiciraju se i po broju izvršenih transakcija i vrijednosti transakcija. Mjesečni podaci predstavljaju kumulativ izvršenih transakcija po broju i vrijednosti za izvještajni mjesec. Godišnji podaci predstvaljaju kumulativ izvršenih transakcija po broju i vrijednosti svih mjeseci izvještajne godine.

Tablica 17. Devizne rezerve

Bruto devizne rezerve čine stanja bilančnih pozicija kratkoročne strane aktive CBBiH (zlato, raspolaganje CBBiH SDR-om, devize u trezoru CBBiH, prenosivi depoziti u stranoj valuti kod nerezidentnih banaka i ostalo) i investiranja u vrijednosnice od srpnja 2006. godine po odluci Investicijskog komiteta CBBiH. Neto devizne rezerve predstavljaju razliku između bruto deviznih rezervi i obveza prema nerezidentima. Monetarnu pasivu CBBiH čine novac izvan monetarnih vlasti i depoziti rezidenata kod monetarnih vlasti. Neto strana aktiva CBBiH predstavlja razliku između neto deviznih rezervi i monetarne pasive CBBiH.

Tablica 18. Pregled prosječnih srednjih tečajeva

Prosječni srednji tečajevi za izvještajni mjesec se računaju na osnovi srednjeg tečaja određene valute sa zvanične tečajne liste koju objavljuje CBBiH. Ponderi za izračunavanje prosječnog tečaja jesu dani važenja tečajne liste. Izračunavaju se i objavljuju mjesečni prosječni srednji tečajevi kao i tromjesečni i godišnji prosječni srednji tečajevi određenih valuta.

SEKTOR OSTALIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA (OFI)

Metodološka osnova

Kompilacija i prezentacija statistike ostalih financijskih institucija (OFI) vrši se u skladu s osnovnim pravilima iz MMF-og Priručnika za monetarnu i financijsku statistiku (MFSM 2000) i Vodiča za kompilaciju monetarne i financijske statistike (2007). Korištenjem navedenih pravila i koncepata, te jedinstvenog pristupa za identificiranje, klasificiranje i knjiženje stanja financijskih i nefinancijskih sredstava i obveza financijskog sektora promovira se konzistentnost između podataka kreditora i dužnika na međunarodnoj razini, osigurava se konzistentnost s drugim setovima makrostatistika i omogućava poređenje između zemalja. Statistika sektora OFI koju je Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) proizvela retroaktivno, s početkom od 2006. godine, po novoj metodologiji MMF-a objavljena je u International Financial Statistics (IFS), izdanje za procinac 2011. godine, čime je i zvanično potvrđena kvaliteta novoproizvedene statistike sektora OFI u BiH.
Monetarna statistika koju je publicirala CBBiH od kolovoza 1997. do rujna 2011. godine je obuhvatala podatke CBBiH i banaka iz BiH. Počevši od podataka publiciranih za listopad 2011. godine monetarna statistika je proširena statistikom sektora OFI u BiH, te su na taj način dostupni podaci za ukupan financijski sektor u BiH, proizvedeni u skladu s metodologijom MMF-a. Sektor OFI u BiH čine: osiguravajuća društva, investicijski fondovi, društva za lizing, mikrokreditne organizacije, brokerske kuće i burze.
Statistika sektora OFI predstavlja novu statistiku koju kompilira i publicira CBBiH, podaci su raspoloživi retroaktivno od 2006. godine na godišnjoj a od 2011. godine na polugodišnjoj razini. Statistika sektora OFI koju kompilira i publicira CBBiH, proizvodi harmonizirane podatke o stanju financijskih i nefinancijskih sredstava i obveza svih institucionalnih jedinica sektora OFI iz BiH, koje su osnovane u skladu s važećim zakonskim propisima za sektor OFI, imaju sjedište i obavljaju svoje djelatnosti na teritoriju BiH.
Ostale financijske institucije (OFI) se bave financijskim posredovanjem i pomažu funkcioniranju različitih segmenata financijskog sustava, ne prikupljaju depozite, njihov rad je reguliran važećim entitetskim zakonima.

Izvori podataka

Za kompilaciju statistike sektora OFI u BiH izvori podataka su sve institucije iz sljedećih podsektora: osiguravajuća društva, investicijski fondovi, društva za lizing, mikrokreditne organizacije, brokerske kuće i burze. Na kraju 2010. godine 113 institucija iz sektora OFI u BiH je uključeno u redovnu sistematiziranu statistiku CBBiH. Broj institucija sektora OFI se mijenjao tijekom prethodnih godina u skladu s institucionalnim i statusnim promjenama.

Kompilacija i prezentacija podataka

Aktivnosti na pokretanju statistike sektora OFI su počele 2006. godine, postupnim uključivanjem u sistematiziranu statistiku navedenih podsektora, tako su formirane serije podataka od pet godina pošto je do 2010. godine statistika sektora OFI kompilirana na godišnjoj osnovi. Od lipnja 2011. godine je organizirano prikupljanje podataka sektora OFI na polugodišnoj osnovi s tendencijom da pređe u tromjesečnu statistiku po zahtjevu MMF-a, kad se osiguraju odgovarajući uvjeti.
Kompilacija podataka za izradu statistike sektora OFI od navedenih izvještajnih jedinica se vrši putem izvješća 4SR. Izvješće 4SR predstavlja bilancu stanja za određeno izvještajno razdoblje sačinjeno prema metodologiji MMF-a. Ovo izvješće, po mogućnosti, trebalo bi obuhvatiti podatke za sve jedinice u sektoru financijskih institucija, osim depozitnih institucija koje su obuhvaćene izvješćima 1SR i 2SR (CBBiH i sve banke iz BiH).
   Podaci se prikupljaju i dostavljaju Službi za statistiku monetarnog i financijskog sektora CBBiH, u skladu s dogovorenim rokovima, elektronskim putem u Excel formatu, a po potrebi i u drugom elektronskom formatu.
   Pored izvješća 4SR za određeno izvještajno razdoblje, institucije sektora OFI dostavljaju CBBiH i kopije Bilance stanja i Bilance uspjeha za isto izvještajno razdoblje, sačinjeno u skladu s važećom zakonskom regulativom u BiH, što omogućava djelomičnu provjeru točnosti izvješća 4SR.
   Kompilacija standardnih izvještajnih formi bilance stanja i konsolidiranih pregleda je organizirana kroz prvu i drugu razinu.

3.   Prva razina kompilacije podrazumijeva prikupljanje podataka putem
standardne izvještajne forme 4SR o stanju sredstava i obveza pojedinačnih izvještajnih jedinica. Sljedeća faza je agregiranje izvještajnih jedinica u podsektorske bilance stanja. Podsektorske bilance sadrže detaljne podatke o stanju financijskih i nefinancijskih sredstava i obveza određenog podsektora: osiguravajućih društava, investicijskih fondova, društava za lizing, mikrokreditnih organizacija, brokerskih kuća i burzi. Daljim agregiranjem svih podsektorskih bilanci proizvodi se bilanca ukupnog sektora OFI.
   2. Druga razina kompilacije podrazumijeva konsolidaciju podataka iz
sektorske bilance stanja u konsolidirani pregled sektora OFI. Konsolidirani pregled sektora OFI nastaje konsolidacijom međusobnih potraživanja i obveza institucionalnih jedinica sektora OFI. Konsolidirani pregled sektora OFI u BiH se ne publicira zbog uočenih propusta u vezi sa sektorizacijom u izvješćima 4SR, uz napomenu da će se u budućnosti raditi na tom da se zvanično i objave kosolidirani podaci sektora OFI.
   Diseminacija podataka se vrši putem web stranice CBBiH za ukupan sektor OFI u BiH a, također, i za svaku podgrupu posebno, počevši od podataka objavljenih u prosincu 2011. godine. Podaci će se, također, prezentirati u publikacijama koje priprema CBBiH.

Revizija podataka

Revizija publiciranih podataka se vrši prvog narednog izvještajnog razdoblja u slučaju dostave novih korigiranih informacija i podataka od izvještajnih jedinica i metodoloških promjena u procedurama kompilacije bilance stanja i konsolidiranih pregleda.
Revidirani podaci se označavaju fusnotom kojom se objašnjava nastala promjena. Revizija podataka u serijama podataka se vrši od momenta nastanka promjene koja je rezultirala promjenom u seriji podataka ako postoje uvjeti za to.
Ako dođe do promjene u prezentaciji, kao što je: publiciranje novog indikatora, instrumenta ili slično, historijska serija podataka se revidira od momenta uvođenja novog indikatora ako postoje odgovarajući uvjeti za to.

Pravila, koncepti i principi za kompilaciju bilance stanja i konsolidiranih pregleda

   U procesu kompilacije standardne izvještajne forme 4SR (bilance stanja) za sektor OFI i konsolidiranih pregleda poštuju se ista pravila i koncepti kao i za statistiku monetarnog sektora koja su dostupna na web stranici CBBiH, u okviru foldera Statistika / Financijski sektor u BiH / Monetarna statistika / Uputa za kompilaciju i prezentaciju statistike monetarnog i financijskog sektora na osnovi standardnih izvještajnih formi.

Klasifikacija aktive i pasive po financijskim instrumentima u standardnim izvještajnim foramama

Okvirnu strukturu bilance stanja Centralne banke (1SR), banaka (2SR) i OFI-ja (4SR) čine sljedeći financijski instrumenti. Ovisno o vrsti izvještajne jedinice određeni instrumenti će se pojaviti u izvješću:
Aktiva
Monetarno zlato i SDR - specijalna prava vučenja,
Valuta i depoziti,
Vrijednosnice osim dionica,
Krediti (zajmovi),
Dionice i ostali vlastiti kapital,
Tehničke rezerve za osiguranja,
Financijski derivati,
Ostala potraživanja,
Nefinancijska aktiva
Pasiva
         Novac u optjecaju
         Depoziti uključeni u novčanu masu
         Depoziti isključeni iz novčane mase
         Vrijednosnice izuzev dionica, uključene u novčanu masu
         Vrijednosnice izuzev dionica, isključene iz novčane mase
         Krediti
         Tehničke rezerve osiguranja
         Ostala pasiva
         Dionice i drugi kapital

Detaljnije objašnjenja o karakteristikama financijskih instrumenata kao i izvještajni obrasci su dostupni na web stranici CBBiH, folder Statistika / folder Financijski sektor / Nova metodologija / Uputa za kompilaciju i prezentaciju monetarnog i financijskog sektora na osnovi standardnih izvještajnih formi / Izvještajne forme 1SR, 2SR, 2SR prošireni i 4SR.

Klasifikacija institucionalnih jedinica u sektore za izradu standardnih izvještajnih formi

Institucionalne jedinice se razlikuju prema svojim ekonomskim ciljevima, funkcijama i djelovanju te se grupiraju u sektore sa sličnim karakteristikama.
Institucionalne jedinice se klasificiraju u standardnim izvještajnim formama u sektor nerezidenata i rezidentne sektore:
a) Sektor nerezidenti (svi nerezidentne institucionalne jedinice se uključuju zbrojno u poziciju nerezidenata u okviru određenog financijskog instrumenta),
b) Rezidentni sektori (sve rezidentne institucionalne jedinice se klasificiraju u okviru određenog financijskog instrumenta u skladu s dolje navedenim objašnjenjem) jesu:
- Financijske institucije čine: Centralna banka, ostale depozitarne institucije banke, ostale financijske institucije: osiguravajuća društva i mirovinski fondovi, ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, financijski posrednici,
- Nefinancijske institucije se dijele na:
   Javne nefinancijske institucije koje kontrolira i osniva država, s najmanje 50% udjela, a obavljaju djelatnosti od općeg interesa.
   Privatne (ostale) nefinancijske institucije koje se bave proizvodnjom i prodajom dobara i usluga za potrebe tržišta su u većinskom privatnom vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba i obavljaju djelatnosti u cilju stjecanja dobiti.
-Vlada, koja se dijeli na:
   - Središnju vladu, za izradu monetarne statistike Centralne banke u središnju vladu se uključuju institucije na razini Bosne i Hercegovine, vlade entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, vlada Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, fondovi socijalne sigurnosti na razini entiteta.
   - Lokalnu vladu, za izradu monetarne statistike Centralne banke lokalna vlada u Bosni i Hercegovini uključuje vlade kantona i općine.
Za pravilnu klasifikaciju sektora vlade u Bosni i Hercegovini u standardnim
izvještajnim formama koristi se Uputa o klasifikaciji proračunskih korisnika i izvanproračunskih fondova u Bosni i Hercegovini, koje je pripremila Služba za statistiku monetarnog i financijskog sektora CBBiH.
- Stanovništvo ili kućanstva mogu sačinjavati jedna ili više osoba koje sopstvenim ili zajedničkim radom ostvaruju prihode prodajom roba ili usluga na tržištu troše stečeni prihod i dijele mjesto stanovanja. Sektor stanovništva uključuje pojedince, kućne radinosti, samostalne zanatske radionice, samostalne trgovinske radnje, itd.
- Neprofitne institucije su na usluzi stanovništvu i nemaju za osnovni cilj stjecanje profita, iako profit mogu ostvariti kroz obavljanje djelatnosti. Ovaj sektor uključuje: humanitarne organizacije, vjerske organizacije, sportske klubove, političke partije, sindikalne organizacije, privredne komore, itd.
U standardnim izvještajnim formama, pozicije koje se odnose na stanovništvo i neprofitne institucije koje služe stanovništvu prikazane su zajedno kao Ostali rezidentni sektori.

Diseminacija podataka

Podaci statistike sektora OFI koju proizvodi CBBiH, na osnovi nove metodologije MMF-a za monetarnu statistiku objavljuju se mjesečno u International Finanancial Statistics - IFS, počevši od izdanja za prosinac 2011. godine. Podaci sektora OFI se objavljuju na web stranici CBBiH, folder Statistika / Financijski sektor u BiH / Sektor OFI, počevši od prosinca 2011. godine i u publikacijama CBBiH.

Sadržaj tablica koje se objavljuju na web stranici CBBiH za sektor OFI dat je ukratko u tekstu koji slijedi:

Tablica 1. Bilanca stanja OFI-ja BiH

Bilanca stanja OFI-ja u BiH predstavlja agregiranu bilancu stanja, sačinjenu na bruto osnovi, svih podsektorskih bilanci stanja, i to osiguravajućih društava, investicijskih fondova, društava za lizing, mikrokreditnih organizacija, brokerskih kuća i burzi, u skladu sa standarnom klasifikacijom financijskih instrumenta preporučenom od MMF-a, na kraju određenog izvještajnog razdoblja. Na kraju 2010. godine 113 institucija sektora OFI je bilo uključeno u Bilancu stanja OFI-ja BiH. Kod prezentacije bilance stanja akcenat je dat na financijske instrumente za razliku od konsolidiranih pregleda kod kojih je akcenat na sektorima. Za konsolidaciju institucija sektora OFI u BiH nisu stečeni uvjeti uslijed propusta u sektorizaciji u izvješćima 4SR. Ovi propusti bi trebali biti eliminirani ubuduće, što će omogućiti konsolidaciju unutar sektora OFI i prema ostalim sektorima. Važno je napomenuti da su iznosi ukupne aktive / ukupne pasive u agregiranoj Bilanci stanja OFI-ja BiH veći u odnosu na ukupnu aktivu / ukupnu pasivu bilance stanja koje navedene izvještajne jedinice sektora OFI sastavljaju u skladu s važećom zakonskom regulativom za iznose rezerviranja za kreditne gubitke i akumuliranu amortizaciju kojim se ne umanjuje aktiva već se evidentiraju na strani pasive, u okviru stavke ostala dugovanja u skladu s metodologijom MMF-a.
Dodatak Bilanci stanja OFI-ja BiH je dat u Excel sheetu, Prilogu 1.a 4SR - Bilanca stanja ostalih financijskih institucija BiH, s detaljnijom valutnom i sektorskom strukturom financijskih instrumenata (detaljnije u tekstu koji slijedi).

Prilog 1a. 4SR – Bilanca stanja ostalih financijskih institucija

Dodatak uz tablicu 1. je Prilog 1a. kojim se prezentiraju analitički podaci o valutnoj i sektorskoj strukturi pojedinačnih financijskih instrumenta u agregiranoj bilanci stanja svih Ostalih financijskih institucija BiH, sačinjenoj na bruto osnovi. Za pravilnu klasifikaciju financijskih instrumenta pri sastavljanju izvješća 4SR, izvještajne jedinice sektora OFI treba da koriste Uputu za kompilaciju i prezentaciju monetarnog i financijskog sektora na osnovi standardnih izvještajnih formi, objavljenu na web stranici CBBiH, folder Statistika / folder Financijski sektor / Nova metodologija / gdje su također objavljeni obrasci standardnih izvještajnih formi 1SR, 2SR, 2SR prošireni i 4SR. Važno je napomenuti da su iznosi ukupne aktive / ukupne pasive veći u izvješću 4SR u odnosu na ukupnu aktivu / ukupnu pasivu bilance stanja koje navedene izvještajne jedinice sektora OFI sastavljaju u skladu s važećom zakonskom regulativom za iznose rezerviranja za kreditne gubitke i akumuliranu amortizaciju kojim se ne umanjuje aktiva već se evidentiraju na strani pasive, u okviru stavke ostala dugovanja u skladu s metodologijom MMF-a.

Tablica 2. Bilanca stanja osiguravajućih društava BiH

Bilanca stanja osiguravajućih društava BiH predstavlja agregiranu bilancu stanja svih osiguravajućih društava iz BiH, sastavljenu na bruto osnovi u skladu s metodologijom MMF-a. Ova bilanca osigurava harmonizirane podatke na razini BiH. U podatke Bilance stanja osiguravajućih društava na kraju prosinca 2010. godine je uključeno 15 osiguravajućih društava sa sjedištem u Federaciji BiH i 11 osiguravajućih društava sa sjedištem u Republici Srpskoj. Važno je napomenuti da su iznosi ukupne aktive / ukupne pasive u Bilanci stanja osiguravajućih društava koje publicira CBBiH veći u odnosu na ukupnu aktivu / ukupnu pasivu bilance stanja koje navedene izvještajne jedinice sektora OFI sastavljaju u skladu s važećom zakonskom regulativom za iznose rezerviranja za kreditne gubitke i akumuliranu amortizaciju kojim se ne umanjuje aktiva već se evidentiraju na strani pasive, u okviru stavke ostala dugovanja u skladu s metodologijom MMF-a.

Tablica 3. Bilanca stanja investicijskih fondova BiH

Bilanca stanja investicijskih fondova iz BiH predstavlja agregiranu bilancu stanja svih investicijskih fondova iz BiH, sastavljenu na bruto osnovi u skladu s metodologijom MMF-a. Ova bilanca osigurava harmonizirane podatke na razini BiH. U podatke Bilance stanja investicijskih fondova na kraju prosinca 2010. godine je uključeno 15 investicijskih fondova sa sjedištem u Federaciji BiH i 17 investicijskih fondova sa sjedištem u Republici Srpskoj. Važno je napomenuti da su iznosi ukupne aktive / ukupne pasive u Bilanci stanja investicijskih fondova BiH veći u odnosu na ukupnu aktivu / ukupnu pasivu bilance stanja koje navedene izvještajne jedinice sektora OFI sastavljaju u skladu s važećom zakonskom regulativom za iznose rezerviranja za kreditne gubitke i akumuliranu amortizaciju kojim se ne umanjuje aktiva već se evidentiraju na strani pasive, u okviru stavke ostala dugovanja u skladu s metodologijom MMF-a.

Tablica 4. Bilanca stanja društava za lizing BiH

Bilanca stanja društava za lizing iz BiH predstavlja agregiranu bilancu stanja svih društava za lizing iz BiH, sastavljenu na bruto osnovi u skladu s metodologijom MMF-a. Ova bilanca osigurava harmonizirane podatke na razini BiH. U podatke Bilance stanja društava za lizing na kraju prosinca 2010. godine je uključeno osam društava za lizing sa sjedištem u Federaciji BiH i jednog društva za lizing sa sjedištem u Republici Srpskoj. Važno je napomenuti da su iznosi ukupne aktive / ukupne pasive u Bilanci stanja društava za lizing BiH veći u odnosu na ukupnu aktivu / ukupnu pasivu bilance stanja koje navedene izvještajne jedinice sektora OFI sastavljaju u skladu s važećom zakonskom regulativom za iznose rezerviranja za kreditne gubitke i akumuliranu amortizaciju kojim se ne umanjuje aktiva već se evidentiraju na strani pasive, u okviru stavke ostala dugovanja u skladu s metodologijom MMF-a.

Tablica 5. Bilanca stanja mikrokreditnih organizacija BiH

Bilanca stanja mikrokreditnih organizacija BiH predstavlja agregiranu bilancu stanja svih mikrokreditnih organizacija iz BiH, sastavljenu na bruto osnovi u skladu s metodologijom MMF-a. Ova bilanca osigurava harmonizirane podatke na razini BiH. U podatke Bilance stanja mikrokreditnih organizacija na kraju prosinca 2010. godine je uključeno 17 mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u Federaciji BiH i sedam sa sjedištem u Republici Srpskoj. Važno je napomenuti da su iznosi ukupne aktive / ukupne pasive u Bilanci stanja mikrokreditnih organizacija BiH veći u odnosu na ukupnu aktivu / ukupnu pasivu bilance stanja koje navedene izvještajne jedinice sektora OFI sastavljaju u skladu s važećom zakonskom regulativom za iznose rezerviranja za kreditne gubitke i akumuliranu amortizaciju kojim se ne umanjuje aktiva već se evidentiraju na strani pasive, u okviru stavke ostala dugovanja u skladu s metodologijom MMF-a.

Tablica 6. Bilanca stanja brokerskih kuća BiH

Bilanca stanja brokerskih kuća BiH predstavlja agregiranu bilancu stanja svih brokerskih kuća iz BiH, sastavljenu na bruto osnovi u skladu s metodologijom MMF-a. Ova bilanca osigurava harmonizirane podatke na razini BiH. U podatke Bilance stanja brokerskih kuća na kraju prosinca 2010. godine je uključeno 14 brokerskih kuća sa sjedištem u Federaciji BiH i šest sa sjedištem u Republici Srpskoj. Važno je napomenuti da su iznosi ukupne aktive / ukupne pasive u Bilanci stanja brokerskih kuća BiH veći u odnosu na ukupnu aktivu / ukupnu pasivu bilance stanja koje navedene izvještajne jedinice sektora OFI sastavljaju u skladu s važećom zakonskom regulativom za iznose rezerviranja za kreditne gubitke i akumuliranu amortizaciju kojim se ne umanjuje aktiva već se evidentiraju na strani pasive, u okviru stavke ostala dugovanja u skladu s metodologijom MMF-a.

Tablica 7. Bilanca stanja burzi BiH

Bilanca stanja burzi BiH predstavlja agregiranu bilancu stanja burze u Sarajevu i burze u Banjoj Luci, sastavljenu na bruto osnovi u skladu s metodologijom MMF-a. Ova bilanca osigurava harmonizirane podatke burzi na razini BiH. Važno je napomenuti da su iznosi ukupne aktive / ukupne pasive u Bilanci stanja burzi BiH veći u odnosu na ukupnu aktivu / ukupnu pasivu bilance stanja koje navedene izvještajne jedinice sektora OFI sastavljaju u skladu s važećom zakonskom regulativom za iznose rezerviranja za kreditne gubitke i akumuliranu amortizaciju kojim se ne umanjuje aktiva već se evidentiraju na strani pasive, u okviru stavke ostala dugovanja u skladu s metodologijom MMF-a.

Newsletter CBBiH